• Narrow screen resolution
  • Wide screen resolution
  • Auto width resolution
  • Increase font size
  • Decrease font size
  • Default font size
  • default color
  • red color
  • green color
Naslovnica arrow Forum
Forum Moslavine
Dobrodošli, Gost
Prijava Registracija.    Izgubljena šifra?
Odgovor:Na današnji dan IV (1 pregled) (1) Gost
Razno
Idi na dno Odgovor Favoriti: 0
TEMA: Odgovor:Na današnji dan IV
#30249
Major (Moderator)
Vojage for the future - Major
Moderator
Postova: 5300
graph
Korisnik offline Kliknite ovdje za pregled korisnikova profila
Spol: Muško wwfmajor@yahoo.de Lokacija: Berlin - D / Hvide Sande - DK / Popovača - HR Datum rođenja: 1953-08-03
Odgovor:Na današnji dan IV prije 2 Godina, 2 Mjeseci  
20.kolovoza 1968. - Invazija 200 000 vojnika Varšavskog pakta i 5000 tenkova na Čehoslovačku s ciljem gušenja "praškog proljeća".

Članice
SSSR
Albanija (naknadno istupila iz ideoloških razloga)
Rumunjska
Bugarska
DDR
Mađarska
Poljska
Čehoslovačka

Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta je poslužilo ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma. Varšavski ugovor je sastavio Nikita Hruščov godine 1955. te je bio potpisan u Varšavi (odatle naziv) 14. svibnja 1955.
Sve komunističke države Europe su bile potpisnice, osim SFRJ. Članice pakta su se obvezale da će jedna drugu potpomagati ukoliko ijedna bude napadnuta. Sporazum je također navodio da se odnosi među članicama temelje na međusobnom nemiješanju u unutrašnje poslove, odnosne poštovanju suvereniteta i nezavisnosti članica. Te su odredbe samo godinu dana kasnije bile prekršene prilikom sovjetske invazije na Mađarsku i gušenja tamošnje antikomunističke pobune godine 1956.

Albanija je u Paktu prestala sudjelovati godine 1961. zbog sovjetsko-kineskog raskola, tokom koga je staljinistički režim Envera Hoxhe podržao Kinu. Iz Pakta je formalno izašla godine 1968. Najveća vojna akcija u povijesti Pakta bila je sovjetska invazija na Čehoslovačku godine 1968. u svrhu gušenja tamošnjeg reformskog pokreta. U toj akciji su, uz sovjetske, sudjelovale i istočnonjemačke, mađarske, poljske i bugarske trupe. Rumunjska, iako članica Pakta, u tome je odbila sudjelovati. Opravdanje za invaziju je poznato kao Brežnjevljeva doktrina, odnosno teorija ograničenog suvereniteta, prema kojoj je SSSR sebi priskrbio pravo intervencije u slučajevima da neka od članica pokuša skrenuti sa "socijalističkog" puta. Varšavski pakt nakon toga formalno nije sudjelovao u nijednom oružanom sukobu, iako su neke od država-članica imale manje kontingente savjetnike među sovjetskim trupama za vrijeme rata u Afganistanu. U prosincu 1988. je sovjetski vođa Mihail Gorbačov objavio kako su države-članice slobodne napustiti Pakt, ukoliko to žele. Priliku za to je dao pad Berlinskog zida godinu dana kasnije. 24. rujna 1990. je vlada tadašnje Istočne Njemačke potpisala sporazum sa SSSR-om kojim njeno članstvo u Varšavskom paktu prestaje ujedinjenjem Njemačke, koje se dogodilo 3. listopada.

Nakon toga su istim primjerom krenule i druge istočnoeuropske države, u kojima su na vlast došle antikomunističke i antisovjetske vlade. U siječnju 1991. su Čehoslovačka, Poljska i Mađarska objavila da će Pakt napustiti 1. srpnja 1991. godine, a u veljači je isto objavila i Bugarska. Pakt je tog dana formalno prestao postojati.

Logo Varšavskog pakt

 
Prijavi moderatoru   Prijavljen Prijavljen  
 
Posljednje uređivanje: 20.08.12 09:24 od Major.
 
wwfmajor
  Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima.
#30250
Major (Moderator)
Vojage for the future - Major
Moderator
Postova: 5300
graph
Korisnik offline Kliknite ovdje za pregled korisnikova profila
Spol: Muško wwfmajor@yahoo.de Lokacija: Berlin - D / Hvide Sande - DK / Popovača - HR Datum rođenja: 1953-08-03
Odgovor:Na današnji dan IV prije 2 Godina, 2 Mjeseci  
21. kolovoza 1567. - Thorens-Glieres, jugoistočna Francuska - Rodio se Sveti Franjo Saleški (Lyon, 28. prosinca 1622.) - ženevski biskup, crkveni naučitelj i katolički svetac

Radio je na povratku protestanata katolicizmu i bio je uspješan propovjednik. Poznat je i po svojim teološkim spisima, naročito o temama duhovnog vodstva i duhovne formacije. Najvažnije djelo mu je Filotea ili Uvod u pobožni život.

Svečeve izreke

"Moramo radije sve izgubiti, nego odvažnost, pouzdanje u Boga i dobru volju.".


 
Prijavi moderatoru   Prijavljen Prijavljen  
 
Posljednje uređivanje: 21.08.12 08:55 od Major.
 
wwfmajor
  Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima.
#30251
Major (Moderator)
Vojage for the future - Major
Moderator
Postova: 5300
graph
Korisnik offline Kliknite ovdje za pregled korisnikova profila
Spol: Muško wwfmajor@yahoo.de Lokacija: Berlin - D / Hvide Sande - DK / Popovača - HR Datum rođenja: 1953-08-03
Odgovor:Na današnji dan IV prije 2 Godina, 2 Mjeseci  
21. kolovoza 1631. - Olovo, Umro je Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563.) , bosanski franjevac, prvi izdao knjigu na narodnom jeziku i prema tome utemeljitelj narodne književnosti u Bosni i Hercegovini. Djelovao je u duhu obnove Katoličke Crkve.

Život

Vjerojatno je da je u franjevački red stupio u najbližem samostanu, u Olovu, gdje je primio temeljno znanje. Školovanje je nastavio u Italiji, poslije čega se vratio u Bosnu na rad. Godine 1609. bio je kapelan u Sarajevu. Čini se da je osim kapelanske dužnosti vršio i kakvu drugu službu, jer su u to doba imali uz samostane i škole. Ovdje je dovršio prvo svoje djelo Nauk krstjanski za narod slovinski, a počeo je prevoditi Sto čudesa aliti znamenja blažene i slavne Bogorodice. Godine 1611. Matija Divković putuje u Mletke, gdje su mu salili slova bosančice i gdje je oba djela tiskao. Godine 1612. Divković je u samostanu Kreševo, gdje je počeo pisati svoje najveće i najvažnije djelo Beside Divkovića vrhu evandelja nedjeljnieh priko svega godišta, koje je dovršio u Olovu (1614). I ono je tiskano u Mletcima bosančicom 1616. (II. izdanje 1704). Ovdje mu izađe 1616. i Nauk krstjanski s mnoziemi stvari duhovniemi (u više izdanja). Matiju Divkovića je pomagao savjetom i potporom pri izdavanju njegovih djela Bartul Kačić Žarković, biskup makarski (1615-1645), koji je upravljao i nekim župama u Bosni, a fratri su bosanski imali svezu s franjevačkim samostanima u Makarskom primorju (Živogošće, Zaostrog, Makarska). O Divkovićevu se životu na žalost više ne zna, ali je poznato da je umro u Olovu 21. kolovoza 1631.

Matija Divković: Nauk krstjanski, Venecija 1611. Pisano bosančicom

 
Prijavi moderatoru   Prijavljen Prijavljen  
 
Posljednje uređivanje: 21.08.12 09:06 od Major.
 
wwfmajor
  Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima.
#30252
Major (Moderator)
Vojage for the future - Major
Moderator
Postova: 5300
graph
Korisnik offline Kliknite ovdje za pregled korisnikova profila
Spol: Muško wwfmajor@yahoo.de Lokacija: Berlin - D / Hvide Sande - DK / Popovača - HR Datum rođenja: 1953-08-03
Odgovor:Na današnji dan IV prije 2 Godina, 2 Mjeseci  
21. kolovoza 1937. - Desne, kod Kule Norinske, Rodio se Luka Bebić hrvatski političar, predsjednik Hrvatskog sabora u šestom sazivu.

Životopis

Završio je Agronomski fakultet u Sarajevu (diplomirani inženjer agronomije), a poslijediplomski u Zagrebu.
Svoju političku karijeru je počeo članstvom u KPJ u svom rodnom kraju. Od rujna 1989. godine član je HDZ-a. U razdoblju od 1990. obnašao je niz političkih dužnosti. Bio je ministar obrane u razdoblju od 31. srpnja 1991. do 18. rujna 1991..Šest je puta bio biran za zastupnika u Hrvatskom saboru. U petom sazivu (2003.-2008.) obnašao je dužnost potpredsjednika Sabora, dužnost potpredsjednika Nacionalnog odbora, člana Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, a predsjedao je i Klubom zastupnika HDZ-a.

Dana 11. siječnja 2008. na konstituirajućoj sjednici šestog saziva Hrvatskog sabora, izabran je za njegovog predsjednika, preuzevši dužnost od Vladimira Šeksa.

Luka Bebić u Kninu tijekom obilježavanja 16. obljetnice vojnoredarstvene operacije Oluja

 
Prijavi moderatoru   Prijavljen Prijavljen  
 
Posljednje uređivanje: 21.08.12 09:18 od Major.
 
wwfmajor
  Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima.
#30253
Major (Moderator)
Vojage for the future - Major
Moderator
Postova: 5300
graph
Korisnik offline Kliknite ovdje za pregled korisnikova profila
Spol: Muško wwfmajor@yahoo.de Lokacija: Berlin - D / Hvide Sande - DK / Popovača - HR Datum rođenja: 1953-08-03
Odgovor:Na današnji dan IV prije 2 Godina, 2 Mjeseci  
21. kolovoza 1991. - Latvija proglasila neovisnost od SSSR-a

Latvija, često zvana i Letonija, je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, te Litvom na jugu. Na zapadu izlazi na Baltičko more.

U hrvatskim izvorima, pored oblika Letonija i Latvija, nailazimo i na starije oblike Letonska te Lotiška.

Povijest

Latvijci su na teritorij svoje današnje domovine došli već u 2. tisućljeću pr. Kr. U 12. stoljeću organizirali su prve države, ali su one nakon nepunog stoljeća postojanja pale pod vlast Njemačkoga viteškog reda koji je pokrstio baltičke države i osnovao niz gradova s njemačkim doseljenicima. Međutim, nije bilo njemačke kolonizacije sela tako da je u gradovima prevladavalo njemačko, a u selima latvijsko stanovništvo. U 15. stoljeću Poljska je preuzela većinu njemačkih posjeda, a u 17. stoljeću dio današnje Latvije zaposjela je Švedska. Početkom 18. stoljeća na ovaj prostor dolazi nova velesila čiji utjecaj traje gotovo do danas – Rusija. Krajem toga stoljeća pod njenom su vlašću bile obje povijesne pokrajine današnje Latvije: Livonija (sjeverno od rijeke Zapadna Dvina) i Kurlandija (južno i zapadno od Zapadne Dvine). Težnje Latvijaca za neovisnošću ostvarile su se u razdoblju između dva svjetska rata, od 1918. do 1939. kada je Latvija bila samostalna. Latvijci se danas rado sjećaju tog vremena. No, već početkom Drugoga svjetskog rata Latviju je okupirao Sovjetski Savez. Raspadom te države Latvija je od 21. kolovoza 1991. ponovo samostalna država. Zanimljivo je da je tu samostalnost vrlo brzo (6. rujna 1991.) priznala i službena Moskva.

Grb

 
Prijavi moderatoru   Prijavljen Prijavljen  
 
Posljednje uređivanje: 21.08.12 09:23 od Major.
 
wwfmajor
  Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima.
#30256
Major (Moderator)
Vojage for the future - Major
Moderator
Postova: 5300
graph
Korisnik offline Kliknite ovdje za pregled korisnikova profila
Spol: Muško wwfmajor@yahoo.de Lokacija: Berlin - D / Hvide Sande - DK / Popovača - HR Datum rođenja: 1953-08-03
Odgovor:Na današnji dan IV prije 2 Godina, 2 Mjeseci  
22. kolovoza 1864. - Potpisivanjem Prve Ženevske konvencije osnovan je Crveni križ.

Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. Utemeljio ju je Henri Dunant. U svakoj državi postoji samo jedan nacionalni Crveni križ (koji se dijeli na gradske i općinske organizacije itd.), a nacionalna društva ujedinjuju se u Međunarodnu federaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Uloga Međunarodnog Crvenog križa

Uloga je Međunarodne federacije pomaganje razvoja humanitarnih djelatnosti nacionalnih društava, koordinacija njihovim operacijama pomoći žrtvama prirodnih katastrofa (potresi, poplave, požari...), te da se brine za izbjeglice izvan područja sukoba. Zadatak joj je također edukacija ljudi o Pokretu. Međunarodni pokret CK/CP čini Međunarodni odbor CK, koji je osnivačko tijelo CK. Međunarodni odbor neutralan je posrednik u oružanim sukobima i nemirima, te pokušava na temelju Ženevskih konvencija pružiti zaštitu i pomoć žrtvama međunarodnih i građanskih ratova i unutarnjih nemira, a organizira i bolnice na otvorenom. Djelatnost mu dolazi do izražaja ponajprije u ratno vrijeme.

Henry Dunant

 
Prijavi moderatoru   Prijavljen Prijavljen  
 
Posljednje uređivanje: 22.08.12 09:42 od Major.
 
wwfmajor
  Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima.
#30257
Major (Moderator)
Vojage for the future - Major
Moderator
Postova: 5300
graph
Korisnik offline Kliknite ovdje za pregled korisnikova profila
Spol: Muško wwfmajor@yahoo.de Lokacija: Berlin - D / Hvide Sande - DK / Popovača - HR Datum rođenja: 1953-08-03
Odgovor:Na današnji dan IV prije 2 Godina, 2 Mjeseci  
22. kolovoza 1958. - Rodio se Anto Đapić (Čaprazlije, Livno), hrvatski je političar, saborski zastupnik u više mandata, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik.

Podrijetlo i mladost

Rodio se 22. kolovoza 1958. u selu Čaprazlijama kod Livna, od oca Ivana i majke Miroslave, u obitelji podrijetlom iz Sinjske krajine (iz Bitelića). Nakon 2. svjetskog rata Đapićev otac i stričevi odlaze na privremeni rad u Njemačku, a majka s Antom 1962. godine seli u Osijek. Iste godine kada mu je UDBA prvi put privela oca na informativni razgovor 1965., Anto kreće u osnovnu školu. U Opću gimnaziju Braća Ribar u Osijeku upisuje se 1973., a najviše sklonosti pokazuje za povijest, književnost i filozofiju. Za vrijeme školovanja majka mu gine u prometnoj nesreći, prenoseći emigrantske propagandne materijale koje je jedan policajac skolonio s mjesta nesreće iako nije poznavao njegovu majku. Anto ostaje sam s bratom, a da bi zaradio nešto novaca kopa bunare po slavonskim selima i raznosi otrov za štakore dok ljeti odlazi ocu u Njemačku, gdje radi na crno. Nakon mature upisuje Pravni fakultet u Osijeku, koji završava nakon šest godina. Za svoju težinu jednom će reći: "Uvijek sam bio boležljiv i mršav, sve do odsluženja jugoarmijskog roka, koji sam odradio, krvavo odradio u Zaječaru. Tek sam se nakon toga 'popravio', što bi rekao naš narod. Malo sam se udebljao." Vojsku je služio u Zaječaru (Srbija).

Politička karijera

Demokratske promjene u Hrvatskoj je dočekao angažiranjem na utemeljenju osječkog ogranka HDZ-a, gdje je čak bio članom Središnjeg odbora, ali je zbog javnog pozdravljanja sa "Za dom spremni" na Prvom saboru HDZ-a isključen iz stranke. Nakratko se bio povukao iz političkog života, no vrlo skoro se opet pokrenuo u političkom životu te 1991. prilazi HSP-u, kojemu je onda bio na čelu Dobroslav Paraga. Nakon ubojstva podpredsjednika stranke, Ante Paradžika, Đapić je privremeno postavljen na mjesto potpredsjednika, a tu dužnost je trebao obavljati do idućeg Sabora stranke.

Nakon Paradžikovog ubojstva, Đapić je bio privremeni vršitelj dužnosti načelnika glavnog stožera HOS-a, sve do 1. srpnja 1992. kada ga je u Ljubuškom smjenio izabrani novi načelnik general bojnik Ante Prkačin. Na izborima iste godine Đapić je izabran za saborskog zastupnika, i redoviti je saborski zastupnik do danas.

Nakon što mu je Središnji odbor HSP-a odbio prijedlog o sazivanju izvanrednog Sabora stranke (redovni Sabor je bio zakazan za veljaču 1995.) Đapić je u srpnju 1993. isključen iz stranke. Dok je Paraga bio u SAD-u, Đapićevi pristaše 11. rujna 1993. organiziraju čuveni "Kutinski sabor" HSP-a te Đapić biva "izabran" za predsjednika stranke. Sud donosi odluku da Đapić ima pravo na korištenje imena HSP. Iste godine na izborima, njegova stranka osvaja 5,1% glasova, točno koliko je potrebno za ulazak u Sabor.

Dana 10. travnja 1997. Đapić sudjeluje na proslavi godišnjice utemeljenja Nezavisne Države Hrvatske u Splitu. U listopadu 2003. ograđuje se od Ustaškog pokreta nazivajući ga "gubitničkim". U saborskom mandatu koji mu je počeo teći od 22. prosinca 2003., ušao je kao zastupnik koji je dobio glasove iz 4. izborne jedinice (županije Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska).

Uz pomoć glasova članova HDSSB-a, članova stranke Branimira Glavaša, 2005. je postao osječkim gradonačelnikom smjenjujući dotadašnjeg, Zlatka Kramarića.

Na izborima za Hrvatski sabor u studenom 2007., Đapićeva stranka doživljava veliki poraz jer je Đapić jedini izabrani zastupnik iz HSP-a.

U travnju 2008. gradonačelnik Osijeka postaje Gordan Matković, član HSP-a i bivši pripadnik HOS-a. U siječnju 2009. Matković podnosi ostavku, a 23. siječnja 2009. Đapić ponovno postaje gradonačelnik Osijeka. Na toj dužnosti ostaje svega nekoliko mjeseci do lokalnih izbora u svibnju 2009.

Dužnost predsjednika HSP-a obnašao je do studenog 2009. kada ga je zamijenio Daniel Srb.

Kritike

Pojedini Osječani mu uskoro zamjeraju napuštanje grada u vrijeme najžešćih napada, dok on uzvraća da je bio načelnik stožera HOS-a. Na tom mjestu ostaje do svibnja 1992. kada je smijenjen, ali odbija predati dužnost sve do sukoba sa Antom Prkačinom u Ljubuškom. Tom prigodom Prkačin ga je ispljuskao . Kritičari unutar desnice mu spočitavaju lošu politiku i srozavanje stranke. Spočitavano mu je da je stranku od Starčevićeve napravio HDZ-ovog poltrona i malu strančicu čiji se članovi političkim dogovorima bore za fotelje i za osobnu korist.


 
Prijavi moderatoru   Prijavljen Prijavljen  
 
Posljednje uređivanje: 22.08.12 10:19 od Major.
 
wwfmajor
  Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima.
#30259
Major (Moderator)
Vojage for the future - Major
Moderator
Postova: 5300
graph
Korisnik offline Kliknite ovdje za pregled korisnikova profila
Spol: Muško wwfmajor@yahoo.de Lokacija: Berlin - D / Hvide Sande - DK / Popovača - HR Datum rođenja: 1953-08-03
Odgovor:Na današnji dan IV prije 2 Godina, 2 Mjeseci  
23. kolovoza 1929. - U Jeruzalemu su naoružani arapski dobrovoljci upali u židovsku četvrt, pa je britanska mandatna vlast uvela izvanredno stanje i tek je nakon masovne uporabe vojske 27. kolovoza uspostavljen mir

Povijest

Arheološki nalazi koji upućuju na postojanje naselja na mjestu ovog grada potječu iz 3. tisućljeća pr. Kr.. Prvo spominjanje grada u pisanim izvorima je iz 2. tisućljeća pr. Kr..
Kao grad pripadao je narodu Kanaanaca, a od 1600. do 1300. pr. Kr. pao je pod egipatski utjecaj, a kanaanski su vladari plaćali danak faraonu. Prema izvještajima tih vladara, koji su ostali zapisani u egipatskim arhivima, grad su u to doba ugrožavali "Habiru", vjerojatno preci Židova, to jest Hebreja. Oko 1000. pr. Kr. grad su od naroda Jebusejaca (vjerojatno kanaansko pleme) osvojili Židovi. Prema biblijskom izvještaju, Židove je predvodio kralj David, a Jeruzalem postaje središtem nove države, te se otada širi, a arheloški ostaci postaju sve brojniji. U sljedećem je razdoblju izgrađeh i Hram uz grad, a postupno se šire i zidine. Posebno je veliko proširenje grada bilo u doba kralja Ezekije i Jošije u 8. i 7. st. pr. Kr. 587. pr. Kr. grad pada pod babilonsku vlast, a razorene su i zidine i Hram. Pod perzijskim kraljem Kirom Velikim, Židovima je 537. pr. Kr. omogućen povratak u Jeruzalem, a potom i obnova grada i Hrama, koji će biti poznat kao Drugi hram. Grad je bio središtem i židovske pobune protiv helenističke vlasti u 2. st. pr. Kr., a potom i sjedište židovskih etnarha i velikih svećenika, sve dok vlast nije preuzeo Herod I. Veliki koji je postao kraljem. On je dodatno utvrdio grad i dogradio Hram. U 1. stoljeću u Jeruzalemu je razapet Isus, a grad postaje ishodištem kršćanstva. Nakon Drugog židovskog ustanka pod vodstvom Bar Kokhbe, Rimljani sravnjuju Jeruzalem sa zemljom 79.g. Poslije grade novi grad i mijenjaju mu ime u Aelia Capitolina.Nakon 325. i davanja slobode kršćanima u Rimskom carstvu, u gradu se podižu brojne crkve, od kojih je najpoznatija bazilika Svetoga groba. 638. Jeruzalem osvajaju Arapi i njime vladaju do dolaska križara 1099, koji će njime vladati do 1187., kad ga osvajaju muslimani sa Saladinom na čelu. Gradom će vladati Arapi sve do 1517. Tada ga zauzima turski sultan Sulejman I., koji ponovno gradi veći dio zidina i većinu gradskih vrata koja u i danas vidljiva. Kroz sve ovo vrijeme mijenjao se i izgled grada. Osobito su za arapske i križarske vlasti nastale današnje ulice Starog grada s tržnicama i trgovinama. Religozna arhitektura je također ostavila traga, kako ona islamska, tako i kršćanska. U tursko vrijeme, osobito u prvih pedesetak gorina, izgrađene su brojne fontane i gradske palače. Krajem Prvog svjetskog rata grad 1917. pripada Britanskom mandatu u Palestini i otada se sve više doseljavaju Židovi iz Europe, te se grade naselja u zapadnom, novom dijelu grada. Događaji za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata dovest će do neizvjesnog položaja Jeruzalema, a status grada postat će jednim od ključnih pitanja u mirovnim pregovorima.

Znamenitosti

Jeruzalemski stari grad, zidinama utvrđeni, dio Jeruzalema. U njemu se nalazi nekoliko vjerski važnih znamenitosti kao što su: Brdo hrama i Zid plača (koji su sveti židovima), Bazilika Svetoga groba (sveta kršćanima), te Kupola na stijeni i Džamija Al Aksa (sveti muslimanima). Godine 1980., Jordan je predložio da se Stari grad stavi UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, što je i učinjeno 1981. godine. Na popis ugroženih mjesta svjetske baštine Stari grad je dospio zbog nekontroliranog urbanog razvoja, općeg propadanja i lošeg održavanja usljed pojačanog turizma i nedostatka održavanja U gradu se nalazi i nacionalni muzej "Muzej Izraela".

Pogled na stari dio grada



Jeruzalem: Zapadni zid (tzv. Zid plača) i Kupola na stijeni, sveta mjesta židovstva i islama u Jeruzalemu.



Zapadni zid - Zid plača



Bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu. Pročelje je iz križarskoga razdoblja

 
Prijavi moderatoru   Prijavljen Prijavljen  
 
Posljednje uređivanje: 23.08.12 10:13 od Major.
 
wwfmajor
  Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima.
#30260
Major (Moderator)
Vojage for the future - Major
Moderator
Postova: 5300
graph
Korisnik offline Kliknite ovdje za pregled korisnikova profila
Spol: Muško wwfmajor@yahoo.de Lokacija: Berlin - D / Hvide Sande - DK / Popovača - HR Datum rođenja: 1953-08-03
Odgovor:Na današnji dan IV prije 2 Godina, 2 Mjeseci  
- U Splitu se rodila Mirjana Majurec, je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.

Mirjana Majurec bila je supruga glumca Ivice Vidovića za kojeg se udala 1975., sa kojim ima sina Luku. Drugi puta udala se deset godina kasnije za nogometaša M. Mlinarića sa kojim je otišla živjeti u Cannes, gdje je rodila drugog sina, Ivana. Početkom rata vraća se u Zagreb gdje se sa Mlinarićem rastavlja 1995. Nakon rastave sa Mlinarićem nastavlja raditi u Zagrebu u Gavelli, a premda joj je ustanovlje rak dojke, ona sa entuzijazmom nastavlja uz liječenje i rad u kazalištu u kojem ima već preko 30 godina staža.


 
Prijavi moderatoru   Prijavljen Prijavljen  
 
Posljednje uređivanje: 23.08.12 10:18 od Major.
 
wwfmajor
  Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima.
#30263
Major (Moderator)
Vojage for the future - Major
Moderator
Postova: 5300
graph
Korisnik offline Kliknite ovdje za pregled korisnikova profila
Spol: Muško wwfmajor@yahoo.de Lokacija: Berlin - D / Hvide Sande - DK / Popovača - HR Datum rođenja: 1953-08-03
Odgovor:Na današnji dan IV prije 2 Godina, 1 Mjesec  
24. kolovoza 79. pr. Kr. - erupcija Vezuva uništila je rimske gradova Pompeje, Herculaneum i Stabium

Vezuv (tal.: Monte Vesuvio; lat.: Mons Vesuvius) je aktivni vulkan u Italiji. Nalazi se istočno od Napulja. Njegova erupcija godine 79. uništila je rimski grad Pompeje, Herkulanej i Stabije. Izbacivao je kamenje, pepeo i lavu.

Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci. Podignut je na vulkanskoj stijeni koja se uzdiže 30 metara iznad mora. Kako je potpuno bez izvora vode, život je bio težak, no zbog strateškog položaja koji je omogućavao kontrolu plodne nizine iza grada i morskog zaljeva ispod grada, bio je privlačna lokacija za mnoge narode. Grad je najpoznatiji kao rimski grad koji je uništen u erupciji vulkana Vezuva 24. kolovoza 79. godine. Pompeji su bili zatrpani pod slojem pepela 1600 godina prije nego što su slučajno otkriveni.

Posljednji dan Pompeja



Gradovi zahvaćeni erupcijom Vezuva 79. god

 
Prijavi moderatoru   Prijavljen Prijavljen  
 
Posljednje uređivanje: 24.08.12 09:38 od Major.
 
wwfmajor
  Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima.
Idi na vrh Odgovor
Powered by FireBoardprimajte najnovije postove direktno na desktop.
Advertisement